Ljetna prehlada

 „…Neočekivana ljetna prehlada može biti jednako neugodna kao što su i puno predvidljivija, očekivana zimska oboljenja. Ljeto je vrijeme kada polen ispuni zrak tokom toplih sunčanih dana, a alergija na polen ima nekih sličnosti sa prehladom kako su obje promjene vezane za zapušen nos i curenje iz nosa. Oni koji pate od alergijskog rinitisa mogu biti mišljenja da je ljetna prehlada daleko neugodnija od zimske, jer, kako je nos već iziritiran alergijskim odgovorom na polen, takvo stanje može pogoršati viralnu infekciju te izazvati ozbiljnije simptome koji traju duže od zimske prehlade. Lijekove koje primjenjujemo tokom alergijskog rinitisa, poput antihistaminika i nazalnih steroida možemo nastaviti primjenjivati i tokom prehlade kako nema nikakvih dokaza da kao takvi ometaju oporavak od infekcije. Ono što se pokazalo korisnim je takvim lijekovima dodati i paracetamol kako bi se doveli pod kontrolu simptomi poput grlobolje, glavobolje i bolova u sinusima, te korištenje nazalnog dekongestiva kako bi se otklonili simptomi zapušenja nosa…“ 

Neočekivana ljetna prehlada može biti jednako neugodna kao što su i puno predvidljivija, očekivana zimska oboljenja. Iako prehladu obično dovodimo u vezu sa tamnim, hladnim zimskim danima uvijek možemo biti meta napada stalno prisutnih virusa, pa čak i pri ljetnjim vrućinama.

Da bude gore, grlobolja i glavobolja kao glasnici prehlade, jave se samo što smo stigli na svoj dugo očekivani odmor na suncu.

Šta je to što može uzrokovati ljetnju prehladu?

Običnu prehladu može uzrokovati oko 200 različitih vrsta virusa, što je čini najučestalijom bolešću diljem svijeta. Tako da, gdje god da ste planirali ići na odmor ove godine možete računati na to da su virusi prehlade endemski. Ukoliko, naravno ne planirate usamljenički odmor u divljini gdje je malo vjerovatno da će te naići na drugo ljudsko biće.

Dugotrajni letovi avionom nose poseban rizik jer, rijetke su slične okolnosti u kojima smo u bliskom kontaktu sa 400 drugih osoba, potencijalnih izvora zaraze prehladom.  Vjerovatno je da će nekolicina naših suputnika imati prehladu koja u ograničenom prostoru aviona ima idealne uslove za prenos disajnim putem.

Klimatizirani prostori sami po sebi mogu doprinjeti nastanku prehlade. Sluznica nosa je pokrivena sa tankim slojem mukusa koji štiti sluznicu od infekcije. Kako klima uređaji izvlače vlagu iz vazduha, tako mogu uzrokovati sušenje protektivnog mukoznog pokrivača nosne sluznice i učiniti ga podložnim infekciji. Hladan vazduh također može pomoći virusima koji su se nastanili u nosu jer hladnoća pogoduje njihovom razmnožavanju.

Stres Bilo kakva vrsta stresa će umanjiti našu otpornost prema infekciji djelujući depresivno na imuni odgovor. Iako ljetnji odmor smatramo za vrijeme namijenjeno opuštanju, psiholozi smatraju godišnje odmore za jedne od najvećih izvora stresa. Sve brige vezane za pakovanje u zadnjem trenu, putno osiguranje, smještaj za psa, sigurnosti kuće/stana dok smo na putu, mogu uzeti svoj danak i učiniti nas podložnijim infekciji upravo onda kada želimo biti u top formi i uživati.

Putovanje u strane zemlje može samo po sebi povećati rizik od nastanka virusne infekcije. Kako smo u najvećem broju slučajeva već bili izloženi svim aktualnim virusima u sredini u kojoj živimo, dolaskom na naše odredište, u kontaktu smo sa potpuno novim virusima, onima na koje nismo imuni.

Postoji li nešto što možemo poduzeti kako bismo izbjegli ljetnju prehladu?

Prehlade se šire u pretrpanim zatvorenim prostorima, tako da, ukoliko ste u prilici da izbjegavate ovakva mjesta i provodite više vremena na plaži ili na otvorenom, smanjit ćete opasnost od infekcije. Prehlade se isto tako prenose putem kontaminiranih površina poput kvaka na vratima, rukohvata, telefona, slot mašina. Virusi mogu živjeti satima na kontaminiranoj površini tako da kada dotaknemo takve površine, pokupimo virus i prenesemo ga u nos ili oči. Suze iz oka jednim dijelom otiću u nos, te je to jedan od uobičajenih načina prenosa infekcije putem ruku. Ne možemo izbjeći diranje kontaminiranih površina kada smo u sredstvima javnog prevoza ili na mjestima gužve, ali je pametno oprati ruke kada sjednemo da jedemo ili da se odmorimo. Mnogi drugi virusi se šire na isti način, te je ovaj jednostavni vid prevencije višestruko koristan, jer može pomoći i u prevenciji širenja mnogih enterovirusa koji mogu dovesti do stomačnih tegoba, često dovođenih u vezu sa ljetnjim putovanjima i odmorima.

Da li se radi o prehladi ili alergiji na polen?

Ljeto je vrijeme kada polen ispuni zrak tokom toplih sunčanih dana, a alergija na polen ima nekih sličnosti sa prehladom kako su obje promjene vezane za zapušen nos i curenje iz nosa. Obično je lako napraviti razliku između ova dva stanja jer prehlada obično dolazi zajedno sa grloboljom, glavoboljom, nazalnom iritacijom, dok alergijski rinitis povezujemo sa svrabom u nosu i očima.

Oni koji pate od alergijskog rinitisa mogu biti mišljenja da je ljetna prehlada daleko neugodnija od zimske, jer,  kako je nos već iziritiran alergijskim odgovorom na polen, takvo stanje može pogoršati  viralnu infekciju te izazvati ozbiljnije siptome koji traju duže od zimske prehlade.

Lijekove koje primjenjujemo tokom alergijskog rinitisa, poput antihistaminika i nazalnih steroida možemo nastaviti primjenjivati i tokom prehlade kako nema nikakvih dokaza da kao takvi ometaju oporavak od infekcije. Ono što se pokazalo korisnim je  takvim lijekovima dodati i paracetamol kako bi se doveli pod kontrolu simptomi poput grlobolje, glavobolje i bolova u sinusima,  te korištenje nazalnog dekongestiva kako bi se otklonili simptomi zapušenja nosa.

All information and text is Copyright © Cardiff University

http://www.cardiff.ac.uk/biosi/subsites/cold/summercold.html